Historijat vodenog rezanja - Waterjet ili rezanje vodenim mlazom se prvi put spominje 1950 godine, kada je Norman Franc radio eksperimente sa sa rezanjem vodenim mlazom na drvenoj građi. Pravi razvoj ova tehnologija rezanja doživljava tek 1970-tih godina kada je Mohamed Hashish dodao abrazivne čestice u vodeni mlaz, ta ispitivanja u dalje nastavljena sve do pojave prve mašine koju je izradio Yih – Ho Michael Pao i tada kreće industrijska primjena waterjet mašina. Daljim razvojem i upotrebom tehnologije u mašinstvu waterjet mašina dobija svoj današnji oblik i primjenu.

Primjena waterjet rezanja - Rezanje waterjet mašinama ima svoju široku primjenu danas i koristi se u različitim industrijama poput: avioindustrije, metalorgije, rudarstva, građevinske industrije, automobilske, u industriji čelika i drugih metala, za rezanje drveta, kože, gume, kamena i mnogih drugih materijala. Posebno je važna kod rezanja materijala koji izlaganjem visokim temperaturama mjenjaju svoja svojstva, kao što je alatni čelik, alumnij ili obojeni materijali. Waterjet rezanjem postiže se puna perfekcija rezanja bez nazubljenih i oštrih rubova. Waterjet mašina ima mogućnost rezanja u svim pravcima što joj omogućava rezanje i najsloženijih obradaka. Maksimalno koristi sirovine zbog širine reza koja je vrlo mala, a sam rez je visoko precizan.

Kako waterjet mašina reže? Rezanje vodenim mlazom podrazumjeva da se u upravljačku jedinicu unose dimenzije obratka i tako programirani oblik waterjet mašina reže – savršeno. Rezanje vodenim mlazom događa se pri velikoj brzini vode čak tri puta većom od brzine zvuka. Moguće je rezati materijale debljine do 200 mm, te visine reznog dijela do 400 mm. Nakon rezanja, materijal nije potrebno dodatno obrađivati pošto rubovi nisu nazubljeni već glatki.